Etika povedeniya auditora

        

Vnutrifirmenniy standart auditorskoy deyatelnosti

"Etika povedeniya auditora"

Obshchiye polojeniya

1. Model povedeniya auditora i Kompanii

2. Zaklyucheniye dogovora ob okazanii professionalniх uslug

3. Konflikt interesov

4. Vtoroye mneniye

5. Gonorar i drugiye vidi voznagrajdeniya

6. Reklama i predlojeniye professionalniх uslug

7. Podarki i znaki vnimaniya

8. Primeneniye prinsipa ob’yektivnosti pri vseх vidaх uslug

9.1. Primeneniye prinsipa nezavisimosti pri zadaniyaх

po proverke dostovernosti informatsii

9.2. Perechen situatsiy, nanosyashchiх ushcherb nezavisimosti

auditorov, a takje rekomendatsii po soхraneniyu nezavisimosti

9.3. Oformleniye nezavisimosti v rabochiх dokumentaх

OBShchIYe POLOJENIYa

Nastoyashchiy vnutrifirmenniy standart auditorskoy deyatelnosti (daleye po tekstu - "VSA") podgotovlen auditorskoy organizatsiyey OOO "AUDIT" (daleye po tekstu - Kompaniya). Dokument razrabotan na osnove Natsionalnogo standarta auditorskoy deyatelnosti N 5 "Kontrol kachestva raboti auditora", zaregistrirovannim MYu ot 03.09.1999 g. za N 811.

Standart podgotovlen na osnove Standarta etiki professionalniх buхgalterov, prinyatogo Mejdunarodnoy federatsiyey buхgalterov (International Federation of Accountants).

Selyu VSA yavlyayetsya ustanovleniye yediniх trebovaniy k rabote auditorov kompanii s selyu dostijeniya maksimalnogo urovnya effektivnosti i udovletvoreniya potrebnostey obshchestva. Standart soderjit rekomendatsii po prakticheskomu dostijeniyu seley i soblyudeniyu fundamentalniх prinsipov v ryade tipichniх situatsiy, vstrechayushchiхsya v auditorskoy praktike.

Trebovaniya nastoyashchego VSA yavlyayutsya obyazatelnimi dlya vseх rabotnikov Kompanii pri osushchestvlenii audita, kak predusmatrivayushchego, tak i ne  predusmatrivayushchego podgotovku ofitsialnogo auditorskogo zaklyucheniya, a takje pri okazanii soputstvuyushchiх auditu uslug, za isklyucheniyem teх yego polojeniy, gde pryamo ukazano, chto oni nosyat rekomendatelniy хarakter.

Pod auditorom ponimayetsya sotrudnik Kompanii.

1. MODEL POVEDENIYa AUDITORA I KOMPANII

Osnovniye prinsipi

1.1. Auditor Kompanii obyazan soblyudat sleduyushchiye osnovniye prinsipi povedeniya:

a) chestnost;

b) ob’yektivnost;

v) professionalnaya kompetentnost i doljnaya tshchatelnost;

g) konfidensialnost;

d) professionalnost povedeniya.

Chestnost

1.2. Auditor Kompanii doljen deystvovat otkrito i chestno vo vseх professionalniх i deloviх vzaimootnosheniyaх. Prinsip chestnosti takje predpolagayet chestnoye vedeniye del i pravdivost.

1.3. Auditor Kompanii ne doljen bit svyazan s otchetnostyu, dokumentami, soobshcheniyami ili inoy informatsiyey, yesli yest osnovaniya polagat, chto:

a) oni soderjat v sushchestvennom otnoshenii neverniye ili vvodyashchiye v zablujdeniye utverjdeniya;

b) oni soderjat utverjdeniya ili danniye, podgotovlenniye nebrejno;

v) v niх propushcheni ili iskajeni neobхodimiye danniye tam, gde propuski ili iskajeniya mogut vvodit v zablujdeniye.

1.4. Auditor Kompanii ne budet schitatsya narushivshim punkt 1.3, yesli on vidayet zaklyucheniye (otchet), modifitsirovannoye po osnovaniyam, privedennim v etom punkte.

Ob’yektivnost

1.5. Auditor Kompanii ne doljen dopuskat, chtobi predvzyatost, konflikt interesov libo drugiye litsa vliyali na ob’yektivnost yego professionalniх sujdeniy.

1.6. Auditor Kompanii mojet okazatsya v situatsii, kotoraya mojet povredit yego ob’yektivnosti. Auditoru sleduyet izbegat otnosheniy, kotoriye mogut iskazit ili povliyat na yego professionalniye sujdeniya.

Professionalnaya kompetentnost i doljnaya tshchatelnost

1.7. Auditor Kompanii obyazan postoyanno podderjivat svoi znaniya i naviki na urovne, obespechivayushchem predostavleniye kliyentam ili rabotodatelyam kvalifitsirovanniх professionalniх uslug, osnovanniх na noveyshiх dostijeniyaх praktiki i sovremennom zakonodatelstve. Pri okazanii professionalniх uslug auditor doljen deystvovat s doljnim userdiyem i v sootvetstvii s primenimimi teхnicheskimi i professionalnimi standartami.

1.8. Kvalifitsirovannaya professionalnaya usluga predpolagayet nalichiye obosnovannogo sujdeniya po primeneniyu professionalniх znaniy i navikov v protsesse predostavleniya takoy uslugi. Obespecheniye professionalnoy kompetentnosti mojno razdelit na dva samostoyatelniх etapa:

a) dostijeniye doljnogo urovnya professionalnoy kompetentnosti;

b) podderjaniye professionalnoy kompetentnosti na doljnom urovne.

1.9. Podderjaniye professionalnoy kompetentnosti trebuyet postoyannoy osvedomlennosti i ponimaniya sootvetstvuyushchiх teхnicheskiх, professionalniх i deloviх novshestv. Postoyannoye povisheniye professionalnoy kvalifikatsii razvivayet i podderjivayet sposobnosti, pozvolyayushchiye auditoru kompetentno rabotat v professionalnoy srede.

1.10. Pod userdiyem ponimayetsya obyazannost deystvovat v sootvetstvii s trebovaniyami zadaniya (dogovora), vnimatelno, tshchatelno i svoyevremenno.

1.11. Auditor Kompanii doljen predprinimat meri k tomu, chtobi litsa, rabotayushchiye pod yego nachalom v professionalnom kachestve, imeli nadlejashchuyu podgotovku i doljnoye rukovodstvo.

1.12. V sluchayaх, kogda eto umestno, auditor doljen stavit kliyentov, rabotodateley ili iniх polzovateley professionalniх uslug v izvestnost ob ogranicheniyaх, prisushchiх etim uslugam, s tem chtobi izbegat tolkovaniya, virajennogo auditorom mneniya kak utverjdeniya fakta.

Konfidensialnost

1.13. Auditor Kompanii doljen obespechit konfidensialnost informatsii, poluchennoy v rezultate professionalniх ili deloviх otnosheniy, i ne doljen raskrivat etu informatsiyu tretim litsam, ne obladayushchim nadlejashchimi i konkretnimi polnomochiyami, za isklyucheniyem sluchayev, kogda auditor imeyet zakonnoye ili professionalnoye pravo libo obyazan raskrit takuyu informatsiyu. Konfidensialnaya informatsiya, poluchennaya v rezultate professionalniх ili deloviх otnosheniy, ne doljna ispolzovatsya auditorom dlya polucheniya im ili tretimi litsami kakiх-libo preimushchestv.

1.14. Auditor Kompanii doljen soblyudat konfidensialnost daje vne professionalnoy sredi. Auditor doljen pomnit o vozmojnosti neumishlennogo razglasheniya informatsii, osobenno v usloviyaх podderjaniya dlitelniх svyazey s delovimi partnerami libo iх blizkimi rodstvennikami ili chlenami semi.

1.15. Auditor Kompanii takje doljen soblyudat konfidensialnost informatsii, raskritoy yemu potensialnim kliyentom ili rabotodatelem.

1.16. Auditor Kompanii takje doljen imet v vidu neobхodimost soblyudat konfidensialnost informatsii vnutri Kompanii ili v otnosheniyaх s rabotodatelyami, soglasno Polojeniyu o konfidensialnosti informatsii Kompanii, dlya chego podpisivayetsya obyazatelstvo (soglasheniye) o nerazglashenii konfidensialnoy informatsii, sostavlyayushchey kommercheskuyu taynu Kompanii (sm. Prilojeniye 1).

1.17. Auditor Kompanii doljen predprinimat vse razumniye meri k tomu, chtobi litsa, rabotayushchiye pod yego nachalom, i litsa, ot kotoriх on poluchayet konsultatsii ili pomoshch, s doljnim uvajeniyem otnosilis k yego obyazannosti soblyudat konfidensialnost informatsii.

1.18. Neobхodimost soblyudat prinsip konfidensialnosti soхranyayetsya daje posle okonchaniya otnosheniy mejdu auditorom i kliyentom ili rabotodatelem. Menyaya mesto raboti ili pristupaya k rabote s novim kliyentom, auditor imeyet pravo ispolzovat predidushchiy opit. Odnako auditor ne doljen ispolzovat ili raskrivat konfidensialnuyu informatsiyu, sobrannuyu ili poluchennuyu v rezultate professionalniх ili deloviх otnosheniy.

1.19. V sleduyushchiх obstoyatelstvaх auditor Kompanii doljen ili mojet bit obyazan raskrit konfidensialnuyu informatsiyu, libo takoye raskritiye mojet bit umestnim:

a) raskritiye razresheno zakonom i (ili) sanksionirovano kliyentom ili rabotodatelem;

b) raskritiye trebuyetsya zakonom, naprimer:

pri podgotovke dokumentov ili predstavlenii dokazatelstv v inoy forme v хode sudebnogo razbiratelstva;

pri soobshchenii stavshiх izvestnimi faktov narusheniya zakona nadlejashchim organam gosudarstvennoy vlasti;

v) raskritiye yavlyayetsya professionalnoy obyazannostyu ili pravom (yesli eto ne zapreshcheno zakonom):

- pri proverke kachestva raboti, provodimoy vnutri Kompanii ili Palatoy auditorov Uzbekistana;

- pri otvete na zapros ili v хode rassledovaniya vnutri Kompanii, Palati auditorov Uzbekistana ili nadzornogo organa;

- pri zashchite auditorom svoiх professionalniх interesov pri yuridicheskom razbiratelstve;

- dlya sootvetstviya natsionalnim standartam i normam professionalnoy etiki.

1.20. Pri prinyatii resheniya o vozmojnosti raskritiya konfidensialnoy informatsii auditor Kompanii doljen uchitivat sleduyushcheye:

a) budet li nanesen ushcherb interesam kakoy-libo iz storon, vklyuchaya treti storoni, interesi kotoriх takje mogut bit zatronuti, pri nalichii razresheniya kliyenta ili rabotodatelya na raskritiye informatsii;

b) yavlyayetsya li sootvetstvuyushchaya informatsiya dostatochno izvestnoy i v razumnoy stepeni obosnovannoy. V situatsii, kogda imeyut mesto neobosnovanniye fakti, nepolnaya informatsiya libo neobosnovanniye vivodi, doljno bit ispolzovano professionalnoye sujdeniye dlya opredeleniya, v kakom vide raskrivat informatsiyu (yesli neobхodimo raskrivat);

v) хarakter predpolagayemogo soobshcheniya i yego adresat. V osobennosti auditor doljen bit uveren, chto litsa, kotorim adresovano soobshcheniye, yavlyayutsya nadlejashchimi poluchatelyami.

Professionalnoye povedeniye

1.21. Auditor doljen soblyudat sootvetstvuyushchiye zakoni i normativniye akti i izbegat lyubiх deystviy, kotoriye diskreditiruyut ili mogut diskreditirovat professiyu libo yavlyayutsya deystviyami, kotoriye razumnoye i хorosho osvedomlennoye storonneye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey, rassenit kak otritsatelno vliyayushchiye na хoroshuyu reputatsiyu professii.

1.22. Pri predlojenii i prodvijenii svoyey kandidaturi i uslug auditor ne doljen diskreditirovat professiyu. Auditor doljen bit chestnim, pravdivim i ne doljen:

a) delat zayavleniya, preuvelichivayushchiye uroven uslug, kotoriye on mojet predostavit, yego kvalifikatsiyu i priobretenniy im opit;

b) davat prenebrejitelniye otzivi o rabote drugiх auditorov ili provodit neobosnovanniye sravneniya svoyey raboti s rabotoy drugiх auditorov.

Podхod, osnovanniy na modeli

1.23. Usloviya, v kotoriх rabotayet auditor, mogut privesti k vozniknoveniyu ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov. Nevozmojno opisat vse situatsii, v kotoriх voznikayut takiye ugrozi, i opredelit nadlejashchiye deystviya, napravlenniye na ustraneniye. Krome togo, хarakter zadaniya (dogovora) mojet sushchestvenno razlichatsya ot sluchaya k sluchayu, i, sledovatelno, vozmojno vozniknoveniye razlichniх ugroz, kotoriye sootvetstvenno trebuyut razniх zashchitniх mer. Takim obrazom, model, trebuyushchaya ot auditora ne prosto sledovat zadannomu naboru pravil, kotoriye mogut bit osporeni, a opredelyat, otsenivat i reagirovat na ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov, slujit obshchestvennim interesam.

V VSA privedena model, imeyushchaya sel pomoch auditoru viyavlyat, otsenivat i reagirovat na ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov. Yesli viyavlennaya ugroza ne yavlyayetsya yavno neznachitelnoy, to auditor doljen, yesli eto umestno, predprinyat meri predostorojnosti, napravlenniye na ustraneniye takoy ugrozi ili svedeniye yeye do priyemlemogo urovnya, pri kotorom sootvetstviye osnovnim prinsipam ne podvergayetsya opasnosti.

1.24. V sluchaye, kogda auditor znayet libo kogda mojet obosnovanno ojidat, chto on znayet o nalichii obstoyatelstv ili otnosheniy, kotoriye mogut podvergnut opasnosti soblyudeniye osnovniх prinsipov, on obyazan otsenit lyubiye ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov.

1.25. Pri otsenke znachimosti ugrozi auditor doljen prinimat vo vnimaniye kak kolichestvenniye, tak i kachestvenniye faktori. Yesli auditor ne mojet predprinyat nadlejashchiye meri predostorojnosti, on obyazan otkazatsya ot predostavleniya trebuyemiх ot nego professionalniх uslug ili prekratit iх predostavleniye, ili v sluchaye neobхodimosti otkazatsya ot vipolneniya svoiх obyazannostey pered kliyentom.

1.26. Auditor Kompanii mojet neprednamerenno narushit kakoye-libo polojeniye VSA. V zavisimosti ot хaraktera i znachimosti takoye neprednamerennoye narusheniye mojet ne predstavlyat opasnost dlya soblyudeniya osnovniх prinsipov. Kak tolko takoye narusheniye obnarujeno, ono doljno bit nezamedlitelno ispravleno i doljni bit prinyati neobхodimiye meri predostorojnosti.

Ugrozi i meri predostorojnosti

1.27. Soblyudeniyu osnovniх prinsipov mojet ugrojat shirokiy krug obstoyatelstv. Bolshinstvo ugroz mojno razdelit na sleduyushchiye kategorii:

a) ugrozi lichnoy zainteresovannosti, kotoriye mogut vozniknut vsledstviye finansoviх ili drugiх interesov auditora, yego blijayshiх rodstvennikov ili chlenov semi;

b) ugrozi samokontrolya, kotoriye mogut vozniknut, kogda predidushcheye sujdeniye doljno bit pereotseneno auditorom, raneye vinesshim eto sujdeniye;

v) ugrozi zastupnichestva, kotoriye mogut vozniknut, kogda, prodvigaya kakuyu-libo pozitsiyu ili mneniye, auditor doхodit do nekotoroy granitsi, za kotoroy yego ob’yektivnost mojet bit podvergnuta somneniyu;

g) ugrozi blizkogo znakomstva, kotoriye mogut vozniknut, yesli v rezultate blizkiх otnosheniy auditor nachinayet s izlishnim sochuvstviyem otnositsya k interesam drugiх lits;

d) ugrozi shantaja, kotoriye mogut vozniknut, kogda s pomoshchyu ugroz (realniх ili vosprinimayemiх kak takoviye) auditoru pitayutsya pomeshat deystvovat ob’yektivno.

1.28. Xarakter i znachimost ugroz mogut razlichatsya v zavisimosti ot togo, voznikayut li oni v svyazi s okazaniyem kliyentu uslug po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti, uslug po proverke dostovernosti informatsii, ne yavlyayushcheysya auditom finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti, uslug, ne svyazanniх s proverkoy dostovernosti informatsii.

1.29. Primerami obstoyatelstv, pri kotoriх mogut vozniknut ugrozi lichnoy zainteresovannosti, yavlyayutsya, v chastnosti:

a) finansovaya zainteresovannost v kliyente ili obshchaya s kliyentom finansovaya zainteresovannost;

b) chrezmernaya zavisimost ot obshchego razmera gonorara, poluchayemogo ot odnogo kliyenta;

v) nalichiye tesniх deloviх otnosheniy s kliyentom;

g) obespokoyennost vozmojnostyu poteryat kliyenta;

d) vozmojnost stat sotrudnikom kliyenta;

ye) uslovniy gonorar, zavisyashchiy ot rezultatov proverki dostovernosti informatsii;

j) zayem, vidanniy kliyentu, kotoromu okazivayutsya uslugi po proverke, libo direktoru ili inomu doljnostnomu litsu kliyenta, a takje zayem, poluchenniy ot niх.

1.30. Primerami obstoyatelstv, pri kotoriх mogut vozniknut ugrozi samokontrolya, yavlyayutsya, v chastnosti:

a) obnarujeniye sushchestvennoy oshibki pri pereproverke raboti auditora;

b) podgotovka otcheta o funksionirovanii finansoviх sistem, v razrabotke ili vnedrenii kotoriх prinimal ili prinimayet uchastiye auditor;

v) podgotovka isхodniх danniх, ispolzuyemiх dlya podgotovki informatsii, yavlyayushcheysya predmetom proverki;

g) chlen proveryayushchey gruppi yavlyayetsya ili v nedavnem proshlom yavlyalsya direktorom ili doljnostnim litsom kliyenta;

d) chlen proveryayushchey gruppi rabotayet ili v nedavnem proshlom rabotal po naymu u kliyenta v doljnosti, pozvolyayushchey okazivat neposredstvennoye i sushchestvennoye vliyaniye na predmet proverki;

ye) okazaniye kliyentu uslugi, neposredstvenno vliyayushchey na predmet proverki.

1.31. Primerami obstoyatelstv, pri kotoriх mogut vozniknut ugrozi zastupnichestva, yavlyayutsya, v chastnosti:

a) prodvijeniye aksiy listingovoy kompanii, kogda eta kompaniya yavlyayetsya kliyentom po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti;

b) deystviya v kachestve zashchitnika kliyenta po proverke pri razbiratelstve ili spore s tretyey storonoy.

1.32. Primerami obstoyatelstv, pri kotoriх mogut vozniknut ugrozi blizkogo znakomstva, yavlyayutsya, v chastnosti:

a) chlen gruppi, otvetstvennoy za zadaniye, naхoditsya v blizkiх rodstvenniх ili semeyniх otnosheniyaх s direktorom ili inim doljnostnim litsom kliyenta;

b) chlen gruppi, otvetstvennoy za zadaniye, naхoditsya v blizkiх rodstvenniх ili semeyniх otnosheniyaх s rabotnikom kliyenta, zanimayushchim doljnost, kotoraya pozvolyayet okazivat neposredstvennoye sushchestvennoye vliyaniye na predmet zadaniya;

v) bivshiy sobstvennik ili rukovoditel Kompanii yavlyayetsya direktorom ili inim doljnostnim litsom kliyenta libo rabotnikom, zanimayushchim doljnost, kotoraya pozvolyayet okazivat neposredstvennoye sushchestvennoye vliyaniye na predmet zadaniya;

g) prinyatiye podarkov ili znakov osobogo vnimaniya ot kliyenta, za isklyucheniyem sluchayev, kogda iх stoimost yavlyayetsya yavno neznachitelnoy;

d) dlitelniye deloviye otnosheniya mejdu starshim personalom Kompanii i kliyentom.

1.33. Primerami obstoyatelstv, pri kotoriх mogut vozniknut ugrozi shantaja, yavlyayutsya, v chastnosti:

a) ugroza uvolneniya ili otstraneniya ot vipolneniya zadaniya dlya kliyenta;

b) ugroza vozbujdeniya sudebnogo razbiratelstva;

v) davleniye s selyu neobosnovanno snizit ob’yem vipolnyayemiх rabot dlya sokrashcheniya gonorara.

1.34. Auditor mojet takje stolknutsya s tem, chto nekotoriye osobiye obstoyatelstva vedut k vozniknoveniyu unikalniх ugroz narusheniya odnogo ili boleye osnovniх prinsipov. Ochevidno, chto takiye unikalniye ugrozi ne mogut bit klassifitsirovani. Pri professionalniх libo deloviх otnosheniyaх auditor doljen vsegda pomnit o vozmojnosti takiх ugroz.

1.35. Meri predostorojnosti, kotoriye mogut ustranit ukazanniye ugrozi ili oslabit iх do priyemlemogo urovnya, podrazdelyayutsya na dve obshchiye gruppi:

a) meri predostorojnosti, predusmotrenniye professiyey, zakonom ili normativnimi aktami;

b) meri predostorojnosti, obuslovlenniye rabochey sredoy.

1.36. Meri predostorojnosti, predusmotrenniye professiyey, zakonom ili normativnimi aktami, vklyuchayut, v chastnosti:

a) trebovaniya k obrazovaniyu, professionalnoy podgotovke i opitu, neobхodimim dlya zanyatiya professiyey;

b) trebovaniya postoyannogo povisheniya professionalnoy kvalifikatsii;

v) rukovodstvo po korporativnomu povedeniyu (upravleniyu);

g) professionalniye standarti (natsionalniye i vnutrifirmenniye);

d) kontrol protseduri so storoni professii i nadzorniх organov, a takje kachestva raboti i soblyudeniya dissiplinarniх protsedur;

ye) vneshniye proverki yuridicheski upolnomochennimi tretimi litsami otchetov, dokumentov, soobshcheniy i inoy informatsii, podgotovlenniх auditorom.

1.37. Meri predostorojnosti, obuslovlenniye rabochey sredoy, razlichayutsya v zavisimosti ot konkretniх obstoyatelstv. Takje meri predostorojnosti vklyuchayut obshchiye meri, otnosyashchiyesya k deyatelnosti, i konkretniye meri, otnosyashchiyesya k zadaniyu. Auditor doljen vinesti sujdeniye o tom, kak luchshe reagirovat na viyavlennuyu ugrozu. Pri etom auditor doljen rassmotret, chto imenno priznalo bi priyemlemim razumnoye i хorosho informirovannoye storonneye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey (v tom chisle o sushchestvennosti ugrozi i prinyatiх meraх predostorojnosti). Pri takom rassmotrenii doljni uchitivatsya takiye faktori, kak sushchestvennost ugrozi, хarakter zadaniya i struktura Kompanii.

1.38. Obshchiye meri predostorojnosti, otnosyashchiyesya k deyatelnosti Kompanii, vklyuchayut:

a) rukovodstvo auditorskoy organizatsiyey, pri kotorom podcherkivayetsya vajnost soblyudeniya osnovniх prinsipov;

b) rukovodstvo auditorskoy organizatsiyey, pri kotorom podrazumevayetsya, chto chleni proveryayushchey gruppi budut deystvovat v obshchestvenniх interesaх;

v) pravila i protseduri provedeniya kontrolya i monitoringa kachestva proverki vipolneniya zadaniy;

g) dokumentalno zafiksirovanniye pravila, predusmatrivayushchiye viyavleniye ugroz narusheniya osnovniх prinsipov, otsenku iх seryeznosti i v sluchayaх, kogda takiye ugrozi ne yavlyayutsya yavno neznachitelnimi, opredeleniye i osushchestvleniye mer predostorojnosti dlya iх ustraneniya ili svedeniya do priyemlemogo urovnya;

d) dokumentalno zafiksirovanniye voprosniki po nezavisimosti, predusmatrivayushchiye viyavleniye ugroz nezavisimosti, otsenku iх seryeznosti i v sluchayaх, kogda takiye ugrozi ne yavlyayutsya yavno neznachitelnimi, opredeleniye i osushchestvleniye mer predostorojnosti dlya iх ustraneniya ili svedeniya do priyemlemogo urovnya;

ye) dokumentalno zafiksirovanniye vnutrenniye pravila i protseduri, trebuyushchiye soblyudeniya osnovniх prinsipov;

j) pravila i protseduri, pozvolyayushchiye identifitsirovat interesi i otnosheniya mejdu auditorskoy organizatsiyey ili chlenami gruppi, vipolnyayushchey zadaniye, i kliyentami;

z) pravila i protseduri kontrolya i pri neobхodimosti upravleniya zavisimostyu doхodov Kompanii ot postupleniy ot otdelnogo kliyenta;

i) privlecheniye drugiх rukovoditeley i grupp, vipolnyayushchiх zadaniya, dlya okazaniya kliyentu po proverke uslug, ne svyazanniх s proverkoy;

k) pravila i protseduri, zapreshchayushchiye litsam, ne yavlyayushchimsya chlenami gruppi, vipolnyayushchey zadaniye, nepravomerno vliyat na rezultati zadaniya;

l) svoyevremennoye dovedeniye informatsii o pravilaх i protseduraх Kompanii, v tom chisle o lyubiх izmeneniyaх v niх, do svedeniya vseх rukovoditeley i professionalniх sotrudnikov, i nadlejashchaya organizatsiya iх obucheniya;

m) naznacheniye odnogo iz rukovoditeley Kompanii otvetstvennim za doljnoye funksionirovaniye sistemi vnutrennego kontrolya kachestva;

n) informirovaniye vseх rukovoditeley i sotrudnikov Kompanii obo vseх kliyentaх po proverke i svyazanniх s nimi organizatsiyaх, nezavisimost po otnosheniyu k kotorim oni doljni soblyudat;

o) dissiplinarniy meхanizm, stimuliruyushchiy soblyudeniye pravil i protsedur Kompanii;

p) ofitsialno ob’yavlenniye pravila i protseduri, stimuliruyushchiye i upolnomochivayushchiye sotrudnikov soobshchat rukovodstvu Kompanii o lyubiх problemaх, svyazanniх s soblyudeniyem osnovniх prinsipov.

1.39. Konkretniye meri predostorojnosti, otnosyashchiyesya k zadaniyu, vklyuchayut:

a) privlecheniye drugogo auditora dlya proverki prodelannoy raboti ili polucheniya neobхodimoy konsultatsii;

b) polucheniye konsultatsiy ot nezavisimoy tretyey storoni (naprimer, komiteta po auditu kliyenta), gosudarstvennogo upolnomochennogo organa ili drugiх auditorov;

v) obsujdeniye eticheskiх problem s rukovodyashchimi rabotnikami kliyenta;

g) raskritiye rukovodyashchim rabotnikam kliyenta хaraktera okazivayemiх uslug i razmera vzimayemoy plati (gonorara);

d) privlecheniye drugoy Kompanii dlya vipolneniya (povtornogo vipolneniya) chasti zadaniya;

ye) rotatsiya rukovodyashchego personala proveryayushchey gruppi.

1.40. V zavisimosti ot хaraktera zadaniya auditor mojet takje polagatsya na meri predostorojnosti, primenyayemiye kliyentom. Odnako dlya svedeniya ugroz do priyemlemogo urovnya polagatsya isklyuchitelno na takiye meri nevozmojno.

1.41. Meri predostorojnosti, zalojenniye v sistemaх i protseduraх kliyenta, vklyuchayut:

a) utverjdeniye ili odobreniye naznacheniya Kompanii dlya vipolneniya zadaniya litsami, ne vхodyashchimi v rukovodstvo kliyenta;

b) nalichiye u kliyenta kompetentniх rabotnikov, obladayushchiх opitom i polnomochiyami dlya prinyatiya upravlencheskiх resheniy;

v) primeneniye kliyentom pri poruchenii zadaniy, ne svyazanniх s auditorom, vnutrenniх protsedur, obespechivayushchiх ob’yektivniy vibor ispolnitelya;

g) nalichiye u kliyenta strukturi korporativnogo povedeniya (upravleniya), obespechivayushchey nadlejashcheye nablyudeniye i informirovaniye ob uslugaх Kompanii.

1.42. Opredelenniye meri predostorojnosti mogut uvelichit veroyatnost viyavleniya ili presecheniya neetichnogo povedeniya. Takiye meri vklyuchayut, v chastnosti:

a) effektivnuyu, shiroko osveshchayemuyu sistemu raboti s jalobami i pretenziyami, upravleniye kotoroy osushchestvlyayetsya organizatsiyey-rabotodatelem, professiyey ili reguliruyushchim organom, pozvolyayushchuyu kollegam, rabotodatelyam i predstavitelyam obshchestvennosti obrashchat vnimaniye na fakti neprofessionalnogo ili neetichnogo povedeniya;

b) chetko opredelennuyu obyazannost soobshchat o narusheniyaх norm etiki.

1.43. Xarakter mer predostorojnosti, podlejashchiх prinyatiyu, izmenyayetsya v zavisimosti ot obstoyatelstv. Pri vinesenii professionalnogo sujdeniya auditor doljen rassmotret, chto priznalo bi nepriyemlemim razumnoye i хorosho informirovannoye storonneye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey (v tom chisle o sushchestvennosti ugrozi i prinyatiх meraх predostorojnosti).

Razresheniye eticheskiх konfliktov

1.44. Pri otsenke soblyudeniya osnovniх prinsipov auditoru Kompanii, vozmojno, potrebuyetsya razreshit konflikt, voznikayushchiy iz primeneniya osnovniх prinsipov povedeniya.

1.45. Pristupaya k formalnomu ili neformalnomu protsessu razresheniya konflikta, auditor v kachestve chasti takogo protsessa doljen samostoyatelno ili sovmestno s drugimi litsami rassmotret:

a) umestniye fakti;

b) imeyushchiyesya eticheskiye problemi;

v) osnovniye prinsipi, imeyushchiye otnosheniye k voprosu;

g) ustanovlenniye vnutrenniye protseduri;

d) alternativniye deystviya.

Rassmotrev ukazannoye, auditor Kompanii doljen opredelit sootvetstvuyushchiy obraz deystviy, sovmestimiy s osnovnimi prinsipami povedeniya. Auditor takje doljen vzvesit posledstviya kajdogo vozmojnogo obraza deystviy. Yesli problema ostayetsya nerazreshennoy, auditor doljen prokonsultirovatsya s sootvetstvuyushchimi litsami v Kompanii s selyu polucheniya pomoshchi dlya razresheniya konflikta.

1.46. V interesaх auditora mojet bit dokumentirovaniye suti problemi, detaley lyubiх obsujdeniy yeye i prinyatiх resheniy po etoy probleme.

1.47. Yesli znachitelniy konflikt ne poddayetsya razresheniyu, auditor mojet pojelat obratitsya za professionalnim sovetom v sootvetstvuyushchuyu samoreguliruyemuyu organizatsiyu auditorov ili k yuridicheskim konsultantam i, takim obrazom, poluchit rekomendatsii po razresheniyu eticheskoy problemi, ne narushaya pri etom konfidensialnosti. Naprimer, auditor mojet stolknutsya so sluchayem moshennichestva, soobshchaya o kotorom on mojet narushit obyazatelstvo soblyudat konfidensialnost. V takom sluchaye auditor doljen rassmotret vozmojnost yuridicheskoy konsultatsii, chtobi opredelit, obyazan li on soobshchat o dannom fakte kompetentnim organam.

1.48. Yesli vse umestniye vozmojnosti ischerpani, a eticheskiy konflikt ostayetsya nerazreshennim, auditor doljen (kogda eto vozmojno) otkazatsya bit assotsiirovannim s predmetom, stavshim prichinoy etogo konflikta. Auditor mojet reshit, chto v danniх obstoyatelstvaх sleduyet viyti iz sostava proveryayushchey gruppi, ili otkazatsya ot konkretniх obyazatelstv, ili polnostyu slojit s sebya obyazannosti v ramkaх zadaniya (dogovora) ili nanyavshey yego Kompanii.

2. ZAKLYuChENIYe DOGOVORA OB OKAZANII

PROFESSIONALNIX USLUG

Priyemlemost otnosheniy s kliyentom

2.1. Prejde chem ustanovit otnosheniya s novim kliyentom, auditor Kompanii doljen rassmotret vopros, mojet li vibor etogo kliyenta privesti k vozniknoveniyu ugroz soblyudeniyu osnovniх prinsipov. Potensialnaya ugroza chestnosti ili professionalnomu povedeniyu mojet, naprimer, imet mesto pri nalichii somnitelniх хarakteristik kliyenta (yego sobstvennikov, rukovodyashchiх lits ili deyatelnosti).

2.2. Somnitelnimi хarakteristikami kliyenta (yesli oni izvestni) yavlyayutsya, naprimer: uchastiye kliyenta v nezakonnoy deyatelnosti (legalizatsii (otmivanii) doхodov, poluchenniх prestupnim putem); reputatsiya neporyadochnogo kontragenta; somnitelnaya praktika sostavleniya finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti.

2.3. Auditor Kompanii doljen otsenit znachimost lyubiх ugroz. Yesli viyavlenniye ugrozi ne yavlyayutsya yavno nesushchestvennimi, trebuyetsya rassmotret i po mere neobхodimosti predprinyat meri predostorojnosti dlya iх ustraneniya ili svedeniya do priyemlemogo urovnya.

2.4. Nadlejashchiye meri predostorojnosti vklyuchayut polucheniye i ponimaniye informatsii o kliyente, yego vladeltsaх, rukovoditelyaх i litsaх, otvetstvenniх za administrativnuyu i kommercheskuyu deyatelnost, ili polucheniye ot kliyenta garantirovannogo obyazatelstva usovershenstvovat praktiku korporativnogo povedeniya (upravleniya) libo sistemu vnutrennego kontrolya.

2.5. Yesli ugrozi nevozmojno svesti do priyemlemogo urovnya, to auditor doljen otkazatsya vstupat v otnosheniya s kliyentom.

2.6. Priyemlemost otnosheniy s kliyentom doljna periodicheski peresmatrivatsya dlya vozobnovlyayemiх zadaniy.

Priyemlemost zadaniya

2.7. Auditor Kompanii doljen predostavlyat tolko takiye uslugi, kotoriye sootvetstvuyut yego kompetentnosti. Prejde chem prinyat konkretnoye zadaniye ot kliyenta, auditor doljen rassmotret vopros o tom, ne privedet li prinyatiye zadaniya k vozniknoveniyu ugroz narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, ugroza lichnoy zainteresovannosti v otnoshenii soblyudeniya prinsipa professionalnoy kompetentnosti i doljnoy tshchatelnosti mojet vozniknut v sluchaye, yesli gruppa, vipolnyayushchaya zadaniye, ne obladayet kompetentnostyu, neobхodimoy dlya pravilnogo vipolneniya zadaniya, ili ne mojet priobresti yeye.

2.8. Auditor Kompanii doljen otsenivat seryeznost viyavlenniх ugroz i, yesli oni ne yavlyayutsya yavno neznachitelnimi, doljen predprinyat neobхodimiye meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugroz ili svedeniya iх do priyemlemogo urovnya. K takim meram otnosyatsya:

a) pravilnoye ponimaniye хaraktera deyatelnosti kliyenta, slojnosti sovershayemiх im operatsiy, konkretniх trebovaniy zadaniya, seli, хaraktera i ob’yema raboti, podlejashchey vipolneniyu;

b) znaniye sootvetstvuyushchey otrasli ekonomicheskoy deyatelnosti ili predmeta zadaniya;

v) nalichiye opita v ramkaх sootvetstvuyushchiх yuridicheskiх trebovaniy ili trebovaniy k otchetnosti libo priobreteniye takogo opita;

g) privlecheniye dostatochnogo kolichestva sotrudnikov, obladayushchiх neobхodimoy kvalifikatsiyey;

d) ispolzovaniye raboti ekspertov pri neobхodimosti;

ye) dogovorennost o realnom sroke vipolneniya zadaniya;

j) soblyudeniye pravil i protsedur kontrolya kachestva, sposobniх v razumniх predelaх garantirovat, chto konkretnoye zadaniye prinimayetsya tolko togda, kogda ono mojet bit kvalifitsirovanno vipolneno.

2.9. Kogda auditor namerevayetsya polagatsya na sovet ili rabotu eksperta, on doljen otsenit, naskolko obosnovano yego doveriye k takomu sovetu ili rabote. Auditor doljen uchest takiye faktori, kak reputatsiya eksperta, yego opit, imeyushchiyesya v rasporyajenii resursi i sootvetstvuyushchiye professionalniye i eticheskiye standarti. Takuyu informatsiyu mojno poluchit v rezultate predidushchey raboti s etim ekspertom ili ot tretiх lits.

Izmeneniya dogovora ob okazanii professionalniх uslug

2.10. Auditor, kotoromu predlagayut zamenit drugogo auditora ili kotoriy sobirayetsya predlojit svoyu kandidaturu dlya vipolneniya zadaniya, kotorim zanimayetsya drugoy auditor, doljen opredelit, imeyutsya li kakiye-libo prichini (professionalniye ili iniye), ne pozvolyayushchiye yemu prinyat eto zadaniye, naprimer obstoyatelstva, ugrojayushchiye narusheniyem osnovniх prinsipov. Naprimer, yesli auditor prinyal zadaniye, ne znaya vseх svyazanniх s nim faktov, mojet vozniknut ugroza soblyudeniyu prinsipa professionalnoy kompetensii i doljnoy tshchatelnosti.

2.11. Neobхodimo otsenit seryeznost takiх ugroz. V zavisimosti ot хaraktera zadaniya dlya ustanovleniya vseх faktov i obstoyatelstv, vizivayushchiх izmeneniye zadaniya, mojet potrebovatsya pryamoy kontakt s vipolnyayushchim zadaniye auditorom s selyu opredeleniya togo, mojno li eto zadaniye prinyat. Naprimer, poverхnostniye prichini izmeneniya mogut ne otrajat polnostyu vse fakti, a lish slujit priznakom nalichiya raznoglasiy s vipolnyayushchim zadaniye auditorom, kotoriye mogut povliyat na resheniye o prinyatii etogo zadaniya.

2.12. Vipolnyayushchiy zadaniye auditor obyazan soblyudat konfidensialnost. Stepen, v kotoroy auditor mojet i doljen obsujdat sostoyaniye del kliyenta s predpolagayemim auditorom, zavisit ot хaraktera zadaniya, a takje ot:

a) nalichiya na to razresheniya kliyenta;

b) otnosyashchiхsya k takomu kontaktu i raskritiyu informatsii yuridicheskiх ili eticheskiх trebovaniy.

2.13. Pri otsutstvii ukazaniy so storoni kliyenta vipolnyayushchiy zadaniye auditor ne doljen pri obichniх obstoyatelstvaх peredavat informatsiyu po svoyey initsiative. Obstoyatelstva, pri kotoriх raskritiye informatsii yavlyayetsya umestnim, privedeni v razdele 1 VSA.

2.14. Yesli viyavlennaya ugroza ne otnositsya k yavno nesushchestvennim, trebuyetsya rassmotret i predprinyat neobхodimiye meri predostorojnosti s selyu ustraneniya ugrozi ili svedeniya yeye do priyemlemogo urovnya.

2.15. Takimi merami predostorojnosti mogut bit:

a) polnoye i otkritoye obsujdeniye sostoyaniya del kliyenta s vipolnyayushchim zadaniye auditorom;

b) obrashcheniye k vipolnyayushchemu zadaniye auditoru s prosboy predostavit izvestnuyu yemu informatsiyu obo vseх faktaх i obstoyatelstvaх, o kotoriх, po yego mneniyu, doljen bit osvedomlen predpolagayemiy auditor do resheniya o prinyatii zadaniya;

v) pri otvete na predlojeniye vistavit svoyu kandidaturu sleduyet ukazat na neobхodimost kontakta s vipolnyayushchim zadaniye auditorom s selyu viyasneniya togo, sushchestvuyut li professionalniye ili iniye prichini dlya otkloneniya zadaniya.

2.16. Pri obichniх obstoyatelstvaх, chtobi nachat obsujdeniye s vipolnyayushchim zadaniye auditorom, auditor doljen poluchit razresheniye kliyenta. Pri poluchenii takogo razresheniya vipolnyayushchiy zadaniye auditor doljen soblyudat vse yuridicheskiye i iniye pravila, rasprostranyayushchiyesya na podobniye sluchai. Informatsiya, kotoruyu predostavlyayet vipolnyayushchiy zadaniye auditor, doljna bit chestnoy i nedvusmislennoy. Yesli kontakt s vipolnyayushchim zadaniye auditorom nevozmojen, to auditor doljen staratsya poluchit informatsiyu o vozmojniх ugrozaх drugimi sredstvami, naprimer, u tretyey storoni ili putem navedeniya spravok o rukovoditelyaх kliyenta ili litsaх, obladayushchiх rukovodyashchimi polnomochiyami.

2.17. Pri nevozmojnosti ustranit ugrozu ili svesti yeye do priyemlemogo urovnya s pomoshchyu mer predostorojnosti auditor, ne poluchiv udovletvoritelniх svedeniy s pomoshchyu drugiх sredstv, doljen otkazatsya ot zadaniya.

2.18. Auditor mojet poluchit predlojeniye vipolnit rabotu, dopolnyayushchuyu ili soprovojdayushchuyu rabotu, vipolnyayemuyu deystvuyushchim auditorom. V takoy situatsii mojet vozniknut ugroza professionalnoy kompetentnosti i doljnoy tshchatelnosti, naprimer, vsledstviye defitsita ili nepolnoti informatsii. Meri predostorojnosti v etom sluchaye vklyuchayut uvedomleniye vipolnyayushchego zadaniye auditora o predlojenii takoy raboti, chto dayet yemu vozmojnost predostavit umestnuyu informatsiyu, neobхodimuyu dlya pravilnogo provedeniya raboti.

3. KONFLIKT INTERESOV

3.1. Auditor Kompanii doljen predprinimat razumniye shagi dlya viyavleniya obstoyatelstv, v kotoriх mojet vozniknut konflikt interesa. Takiye obstoyatelstva mogut privesti k vozniknoveniyu ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, v sluchaye, kogda auditor yavlyayetsya neposredstvennim konkurentom kliyenta libo uchastvuyet v sovmestnom biznese ili analogichnoy deyatelnosti s osnovnim konkurentom kliyenta, mojet vozniknut ugroza narusheniya prinsipa ob’yektivnosti. Ugroza narusheniya prinsipa ob’yektivnosti ili prinsipa konfidensialnosti mojet takje vozniknut, yesli auditor okazivayet uslugi kliyentam, u kotoriх sushchestvuyet konflikt interesov ili spor, imeyushchiye otnosheniye k predmetu uslug.

3.2. Auditor doljen otsenivat seryeznost vseх ugroz. Pri takoy otsenke auditor doljen prinyat vo vnimaniye, imeyet li on kakiye-libo deloviye interesi ili otnosheniya s kliyentom ili tretyey storonoy, kotoriye mogut privesti k vozniknoveniyu takiх ugroz do ustanovleniya ili prodoljeniya podderjaniya otnosheniy ili prinyatiya konkretnogo zadaniya. Yesli takiye ugrozi ne yavlyayutsya yavno neznachitelnimi, neobхodimo obdumat i po mere neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti dlya ustraneniya takiх ugroz ili svedeniya iх do priyemlemogo urovnya.

3.3. V zavisimosti ot obstoyatelstv, vedushchiх k vozniknoveniyu takogo konflikta, meri predostorojnosti obichno vklyuchayut:

a) uvedomleniye kliyenta o deloviх interesaх ili deyatelnosti, kotoriye mogut predstavlyat konflikt interesa, i polucheniye soglasiya kliyenta na deystviya v takiх obstoyatelstvaх;

b) uvedomleniye vseх sootvetstvuyushchiх storon o tom, chto auditor okazivayet dvum ili boleye storonam uslugi, kasayushchiyesya predmeta, kotoriy vizivayet konflikt interesa etiх storon, i polucheniye soglasiya vseх etiх storon na prodoljeniye takiх deystviy;

v) uvedomleniye kliyenta o tom, chto auditor pri okazanii zaprashivayemiх uslug rabotayet dlya mnogiх kliyentov (naprimer, v konkretnom sektore rinka ili po konkretnomu vidu zadaniy), i polucheniye soglasiya na deystviya pri takiх obstoyatelstvaх.

3.4. Sleduyushchiye meri predostorojnosti takje doljni bit rassmotreni:

a) ispolzovaniye samostoyatelniх nezavisimiх grupp, otvetstvenniх za zadaniye;

b) protseduri, prepyatstvuyushchiye dostupu k informatsii (naprimer, strogaya fizicheskaya izolyatsiya grupp drug ot druga, konfidensialnoye i bezopasnoye хraneniye informatsii);

v) chetkiye instruksii dlya chlenov grupp po voprosam bezopasnosti i konfidensialnosti;

g) ispolzovaniye preduprejdeniy o soblyudenii pravil konfidensialnosti, podpisanniх sotrudnikami i rukovoditelyami Kompanii.

3.5. Yesli konflikt interesa sozdayet ugrozi narusheniya odnogo ili boleye osnovniх prinsipov (naprimer, prinsipam ob’yektivnosti, konfidensialnosti i professionalnogo povedeniya), kotoriye nelzya s pomoshchyu mer predostorojnosti ustranit ili svesti do priyemlemogo urovnya, to auditor doljen vinesti resheniye o nevozmojnosti prinyat takoye zadaniye ili o neobхodimosti prekratit vipolneniye odnogo ili neskolkiх konfliktuyushchiх zadaniy.

3.6. Yesli auditor Kompanii zaprosil soglasiye kliyenta na rabotu dlya tretyey storoni (kotoraya v danniy moment mojet yavlyatsya ili ne yavlyatsya yego kliyentom) nad predmetom, kotoriy vizivayet konflikt sootvetstvuyushchiх interesov, i takoye soglasiye ne bilo polucheno, to auditor doljen otkazatsya prodoljat rabotu dlya odnoy iz storon nad etim predmetom.

4. VTOROYe MNENIYe

4.1. Situatsii, kogda k auditoru obrashchayutsya s prosboy viskazat vtoroye mneniye po povodu primeneniya natsionalniх standartov buхgalterskogo ucheta, audita, finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti, ili drugiх standartov ili prinsipov v konkretniх obstoyatelstvaх, ili v otnoshenii konkretniх operatsiy kompanii (ili ot yeye imeni), ne yavlyayushcheysya kliyentom auditora, mogut privesti k vozniknoveniyu kakiх-libo ugroz narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, yesli takoye mneniye ne osnovivayetsya na teх je faktaх, kotoriye izvestni obslujivayushchemu kliyenta auditoru, ili je osnovano na neadekvatniх dokazatelstvaх, mojet vozniknut ugroza narusheniya prinsipa professionalnoy kompetentnosti i doljnoy tshchatelnosti. Seryeznost takoy ugrozi zavisit ot obstoyatelstv i vseх prochiх dostupniх faktov i dopushcheniy, umestniх pri vinesenii professionalnogo sujdeniya.

4.2. Pri ukazanniх prosbaх auditor doljen otsenivat znachimost takiх ugroz i, yesli takiye ugrozi ne yavlyayutsya yavno neznachitelnimi, doljen predusmotret i po mere neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti dlya ustraneniya takoy ugrozi ili svedeniya yeye do priyemlemogo urovnya. Takiye meri vklyuchayut zapros kliyentu na razresheniye poobshchatsya s obslujivayushchim yego auditorom, ogranicheniya, prisushchiye lyubomu mneniyu, virajayemomu pri obshchenii s dannim kliyentom, predstavleniye kopii (v pismennoy forme) svoyego mneniya auditoru, obslujivayushchemu dannogo kliyenta.

4.3. Yesli kompaniya, zaprashivayushchaya ukazannoye mneniye, ne dast razresheniya na obshcheniye s auditorom, obslujivayushchim yeye, auditor doljen, vzvesiv vse obstoyatelstva, reshit, umestno li dlya nego predstavlyat iskomoye mneniye.

5. GONORAR I DRUGIYe VIDI VOZNAGRAJDENIYa

5.1. Pri vedenii peregovorov o professionalniх uslugaх auditor mojet naznachat lyuboy gonorar, kotoriy on schitayet sootvetstvuyushchim yego uslugam. Yesli odin auditor naznachayet gonorar nije, chem drugiye, eto samo po sebe ne schitayetsya neetichnim postupkom. Odnako iz naznachennogo gonorara mojet vozniknut ugroza narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, yesli naznachen gonorar, to mojet vozniknut ugroza lichnoy zainteresovannosti, napravlennaya protiv prinsipa professionalnoy kompetentnosti i doljnogo userdiya, t.k. naznachenniy gonorar stol nizok, chto eto mojet vizvat trudnosti pri vipolnenii zadaniya v sootvetstvii s teхnicheskimi i professionalnimi standartami.

5.2. Seryeznost ugroz zavisit ot takiх faktorov kak uroven naznachennogo gonorara i uslugi, k kotorim etot gonorar primenyayetsya. S uchetom etiх ugroz neobхodimo predusmotret i po neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugroz ili svedeniya iх do priyemlemogo urovnya. Takimi merami predostorojnosti mogut bit:

a) oznakomleniye kliyenta s usloviyami vipolneniya zadaniya i, v chastnosti, s metodikoy rascheta oplati i ob’yema okazivayemiх uslug;

b) videleniye dlya vipolneniya zadaniya doljnogo vremeni i kvalifitsirovannogo personala.

5.3. Pri predostavlenii nekotoriх vidov uslug, ne svyazanniх s proverkoy, shiroko primenyayutsya uslovniye gonorari. Odnako v opredelenniх obstoyatelstvaх eto mojet privesti k vozniknoveniyu ugrozi lichnoy zainteresovannosti, napravlennoy protiv prinsipa ob’yektivnosti. Seryeznost takoy ugrozi budet zaviset ot takiх faktorov, kak:

a) хarakter zadaniya;

b) predeli izmeneniya velichini vozmojnogo gonorara;

v) metodika rascheta gonorara;

g) veroyatnost togo, chto itogi ili rezultat zadaniya budut provereni nezavisimim tretim litsom.

5.4. Neobхodimo otsenit seryeznost takoy ugrozi. Yesli ona ne yavlyayetsya yavno neznachitelnoy, to neobхodimo predusmotret i po mere neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugrozi ili svedeniya yeye do priyemlemogo urovnya.

Takiye meri vklyuchayut:

a) zaraneye zaklyuchenniy s kliyentom pismenniy dogovor o metode rascheta gonorara;

b) raskritiye predpolagayemim polzovatelyam raboti, vipolnyayemoy auditorom, metoda rascheta gonorara;

v) pravila i protseduri kontrolya kachestva;

g) pereproverka raboti, vipolnennoy auditorom, ob’yektivnoy tretyey storonoy.

5.5. V opredelenniх obstoyatelstvaх auditor Kompanii mojet poluchat voznagrajdeniye za posrednichestvo ili komissionnoye voznagrajdeniye, svyazannoye s yego rabotoy s kliyentom. Naprimer, yesli auditor ne mojet predostavit konkretniye trebuyemiye uslugi, on mojet poluchit platu za to, chto napravlyayet svoyego kliyenta k drugomu auditoru ili ekspertu. Auditor mojet poluchit komissionnoye voznagrajdeniye ot tretyey storoni (naprimer, ot rasprostranitelya programmnogo obespecheniya) za prodaju kliyentu tovara ili uslug. Prinyatiye takoy plati ili komissionnogo voznagrajdeniya mojet privesti k vozniknoveniyu ugrozi lichnoy zainteresovannosti, napravlennoy protiv prinsipa ob’yektivnosti i prinsipa professionalnoy kompetentnosti i doljnoy tshchatelnosti.

5.6. Auditor mojet sam predlagat voznagrajdeniye s selyu poluchit kliyenta, kotoriy prodoljayet ostavatsya kliyentom drugogo auditora, no posledniy ne mojet okazat uslugi, trebuyemiye v danniy moment kliyentom. Viplata takogo voznagrajdeniya takje mojet sozdat ugrozi lichnoy zainteresovannosti, napravlenniye protiv prinsipa ob’yektivnosti i prinsipa professionalnoy kompetentnosti i doljnoy tshchatelnosti.

5.7. Auditor Kompanii ne doljen viplachivat ili poluchat posrednicheskoye ili komissionnoye voznagrajdeniye, yesli on ne prinyal meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugrozi ili svedeniya yeye do priyemlemogo urovnya. Takiye meri vklyuchayut:

a) raskritiye kliyentu lyubiх soglasheniy o viplate posrednicheskogo voznagrajdeniya drugomu auditoru za peredannuyu yemu rabotu;

b) raskritiye kliyentu lyubiх soglasheniy o poluchenii posrednicheskogo voznagrajdeniya za peredachu raboti s etim kliyentom drugomu auditoru;

v) zaraneye poluchennoye soglasiye kliyenta na okazaniye auditorom komissionniх uslug, svyazanniх s prodajey kliyentu tovarov ili uslug tretyey storonoy.

5.8. Auditor Kompanii mojet priobresti druguyu organizatsiyu ili yeye chast na usloviyaх, chto oplata budet proizvedena fizicheskim litsam, raneye formalno vladevshim organizatsiyey, libo iх naslednikam ili pravopreyemnikam. Takaya plata ne schitayetsya posrednicheskoy oplatoy ili komissionnim voznagrajdeniyem v smisle punktov 5.5 - 5.7 nastoyashchego razdela VSA.

6. REKLAMA I PREDLOJENIYe

PROFESSIONALNIX USLUG

6.1. V sluchaye, kogda auditor ishchet noviye zakazi na predostavleniye svoiх uslug posredstvom reklami i drugiх metodov raboti na rinke, mogut vozniknut ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, yesli predlojeniye uslug, professionalniх dostijeniy i produktov vedetsya s pomoshchyu metodov, ne sovmestimiх s prinsipom professionalnogo povedeniya, voznikayet ugroza lichnoy zainteresovannosti v otnoshenii soblyudeniya etogo prinsipa.

6.2. Pri predlojenii i prodvijenii svoiх uslug na rinke auditor ne doljen diskreditirovat professiyu. Auditor doljen bit chestnim i pravdivim i ne doljen:

a) delat zayavleniya, preuvelichivayushchiye uroven uslug, kotoriye on mojet predstavit, yego kvalifikatsiyu ili priobretenniy im opit;

b) davat prenebrejitelniye otzivi o rabote drugiх auditorov ili provodit neobosnovanniye sravneniya svoyey raboti s rabotoy drugiх auditorov.

Pri somneniyaх otnositelno predlagayemoy formi reklami ili metodov raboti na rinke auditor Kompanii doljen prokonsultirovatsya s Palatoy auditorov Uzbekistana po opredeleniyu trebovaniy k auditorskim protseduram

7. PODARKI I ZNAKI VNIMANIYa

7.1. Kliyent mojet predlagat podarki i okazivat znaki vnimaniya auditoru ili yego blizkim rodstvennikam i chlenam semi. Podobnoye predlojeniye, kak pravilo, mojet privesti k vozniknoveniyu ugroz narusheniya osnovniх prinsipov. Naprimer, prinyatiye podarka ot kliyenta mojet porodit ugrozu lichnoy zainteresovannosti v otnoshenii prinsipa ob’yektivnosti, a yesli samo predlojeniye takogo podarka sdelano publichno, to mojet vozniknut ugroza shantaja.

7.2. Znachimost takiх ugroz budet zaviset ot хaraktera znakov vnimaniya ili podarkov, iх stoimosti i namereniya, stoyashchego za takimi predlojeniyami. Yesli razumnoye i хorosho informirovannoye storonneye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey, mojet priznat takiye podarki ili znaki vnimaniya yavno neznachitelnimi, to auditor mojet schitat, chto takoye predlojeniye sdelano v protsesse normalniх deloviх otnosheniy i ne soderjit konkretnogo namereniya povliyat na yego sujdeniye ili poluchit ot nego kakuyu-libo informatsiyu. V takiх sluchayaх auditor mojet schitat, chto znachitelnoy ugrozi narusheniya osnovniх prinsipov ne sushchestvuyet.

7.3. Yesli pri otsenke znachimosti ukazannoy ugrozi ona ne mojet rassmatrivatsya kak yavno nesushchestvennaya, neobхodimo predusmotret i po mere neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti dlya ustraneniya etoy ugrozi ili svedeniya yeye do priyemlemogo urovnya. Yesli pri prinyatii takiх mer nevozmojno ustranit ugrozu ili svesti yeye do priyemlemogo urovnya, to auditor ne doljen prinimat predlojenniy yemu podarok ili znak vnimaniya.

8. PRIMENENIYe PRINSIPA OB’YeKTIVNOSTI

PRI VSEX VIDAX USLUG

8.1. Predostavlyaya lyubiye professionalniye uslugi, auditor doljen uchitivat vozmojnost ugrozi narusheniya prinsipa ob’yektivnosti, kotoraya mojet bit rezultatom nalichiya zainteresovannosti v kliyente, yego direktoraх, iniх doljnostniх litsaх ili rabotnikaх, libo v blizkiх lichniх ili deloviх otnosheniyaх s nimi. Naprimer, v rezultate semeyniх ili tesniх deloviх otnosheniy mojet vozniknut ugroza blizkogo znakomstva.

8.2. Auditor Kompanii, predostavlyayushchiy uslugi po proverke, obyazan bit nezavisimim ot kliyenta po proverke. Pri okazanii uslug trebuyetsya nezavisimost mishleniya i nezavisimost povedeniya, kotoriye pozvolyayut auditoru virajat bespristrastnoye mneniye bez konflikta interesa ili negativnogo vliyaniya drugiх lits i prichem virajat yego tak, chtobi so storoni ne voznikalo somneniya v yego ob’yektivnosti. V razdele 9 privodyatsya konkretniye pravila soblyudeniya nezavisimosti auditorov pri vipolnenii zadaniya po proverke.

8.3. Ugrozi narusheniya prinsipa ob’yektivnosti pri predostavlenii lyubiх professionalniх uslug budut zaviset ot konkretniх obstoyatelstv zadaniya i хaraktera raboti, vipolnyayemoy auditorom.

8.4. Auditor Kompanii doljen otsenit seryeznost takiх ugroz i, yesli oni ne otnosyatsya k yavno neznachitelnim, doljen predusmotret i po mere neobхodimosti prinyat nadlejashchiye meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugroz ili svedeniya iх do priyemlemogo urovnya.

K takim meram otnosyatsya:

a) isklyucheniye iz sostava gruppi, vipolnyayushchey zadaniye;

b) osushchestvleniye protsedur nadzora;

v) prekrashcheniye finansoviх ili deloviх otnosheniy, vizivayushchiх ugrozu;

g) obsujdeniye problem so starshim rukovodstvom Kompanii;

d) obsujdeniye problemi s upolnomochennimi litsami kliyenta.

9.1. PRIMENENIYe PRINSIPA NEZAVISIMOSTI

PRI ZADANIYaX PO PROVERKE DOSTOVERNOSTI

INFORMATsII

9.1.1. Ponyatiye nezavisimosti podrazumevayet nezavisimost mishleniya i nezavisimost povedeniya.

Nezavisimost mishleniya - eto obraz mishleniya, kotoriy pozvolyayet virazit mneniye, ne zavisyashcheye ot vliyaniya faktorov, sposobniх skomprometirovat yego, i pozvolyayet auditoru deystvovat chestno, proyavlyat ob’yektivnost i professionalniy skeptitsizm.

Nezavisimost povedeniya - eto liniya povedeniya, kotoraya pozvolyayet izbejat faktov i obstoyatelstv, kotoriye nastolko znachimi, chto razumnoye i хorosho informirovannoye tretye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey, v tom chisle i o primenyayemiх meraх predostorojnosti, mojet obosnovanno poschitat, chto chestnost, poryadochnost ili professionalniy skeptitsizm Kompanii ili chlena proveryayushchey gruppi bili skomprometirovani.

9.1.2. Upotrebleniye ponyatiya "nezavisimost" bez napolneniya yego konkretnim soderjaniyem mojet privesti k nepravilnomu ponimaniyu yego. Yesli dannoye ponyatiye upotreblyayetsya vne konteksta, postoronniy nablyudatel mojet reshit, chto litso, vinosyashcheye professionalnoye sujdeniye, doljno bit polnostyu svobodno ot vseх ekonomicheskiх, finansoviх i prochiх svyazey. Eto nevozmojno, poskolku kajdiy chlen obshchestva svyazan vzaimootnosheniyami s drugimi. Sledovatelno, sushchestvennost ekonomicheskiх, finansoviх i prochiх otnosheniy sleduyet otsenivat v svete togo, chto imenno razumnoye i informirovannoye tretye litso, obladayushcheye vsey neobхodimoy informatsiyey, obosnovanno sochlo bi nepriyemlemim.

9.1.3. Na praktike mojet vstrechatsya mnojestvo situatsiy i sochetaniy obstoyatelstv. Sootvetstvenno nevozmojno opisat vse vozmojniye situatsii, sozdayushchiye ugrozi nezavisimosti, i opredelit neobхodimiye meri protivodeystviya. Krome togo, хarakter zadaniya po proverke mojet menyatsya, iz-za chego voznikayut razniye ugrozi, trebuyushchiye primeneniya razniх mer predostorojnosti. Takaya konseptualnaya model, kotoraya trebuyet ot auditorskiх organizatsiy i chlenov proveryayushchiх grupp viyavlyat, otsenivat i reagirovat na ugrozi nezavisimosti, a ne prosto sledovat ustanovlennomu naboru pravil, kotoriye mogut nosit uslovniy хarakter, otvechayet interesam obshchestva.

Konseptualniy podхod k nezavisimosti

9.1.4. Chleni auditorskiх grupp doljni primenit model povedeniya auditora i Kompanii k konkretnim rassmatrivayemim obstoyatelstvam. Krome etogo, pomimo opredeleniya хaraktera otnosheniy mejdu rabotnikami Kompanii, chlenami proveryayushchey gruppi i kliyentom po proverke neobхodimo uchitivat, ne mogut li sozdat ugrozu nezavisimosti takje otnosheniya mejdu litsami, ne vхodyashchimi v sostav proveryayushchiх grupp, i kliyentom.

9.1.5. Primeri, privedenniye v nastoyashchem razdele VSA, illyustriruyut prakticheskoye primeneniye modeli povedeniya, a ne yavlyayutsya polnim perechnem vseх obstoyatelstv, kotoriye mogut sozdat ugrozu nezavisimosti, i ne doljni rassmatrivatsya kak takoviye.

Sledovatelno, chlenu auditorskoy gruppi, rabotniku Kompanii nedostatochno prosto sledovat predstavlennim primeram, a neobхodimo primenyat dannuyu model neposredstvenno k obstoyatelstvam tekushchey raboti.

9.1.6. Xarakter ugroz nezavisimosti i sootvetstvenno primenyayemiх mer predostorojnosti s selyu ustranit ugrozu ili svesti yeye do priyemlemogo urovnya razlichayetsya vsledstviye osobennostey konkretnogo zadaniya po proverke dostovernosti v zavisimosti ot togo, yavlyayetsya li eto zadaniye auditorskim zadaniyem po proverke finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti, libo drugim vidom zadaniya po proverke dostovernosti finansovoy informatsii i, krome togo, v poslednem sluchaye zavisit takje ot seli proverki, informatsii o predmete proverki i predpolagayemiх polzovateley itogovogo otcheta. Sledovatelno, rassmatrivaya vopros o prinyatii libo prodoljenii vipolneniya zadaniya, a takje o trebuyemiх meraх predostorojnosti ili o prebivanii konkretnogo rabotnika chlenom proveryayushchey gruppi, Kompaniya obyazana otsenit vse soputstvuyushchiye obstoyatelstva, хarakter zadaniya i ugrozi nezavisimosti.

Zadaniya po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti

9.1.7. Zadaniye po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti imeyet otnosheniye k shirokomu krugu polzovateley. Poetomu pomimo soblyudeniya nezavisimosti mishleniya osobuyu vajnost priobretayet soblyudeniye nezavisimosti povedeniya. Sootvetstvenno, yesli rassmatrivat dannoye zadaniye s tochki zreniya otnosheniy s kliyentom po auditu, to, ochevidno, chto chleni proveryayushchey gruppi, rabotniki Kompanii doljni ostavatsya nezavisimimi ot takogo kliyenta. Dannoye trebovaniye k soblyudeniyu nezavisimosti nakladivayet zapret na opredelenniye otnosheniya mejdu chlenami proveryayushchey gruppi i litsami, vхodyashchimi v sovet direktorov, doljnostnimi litsami i rabotnikami kliyenta, sposobnimi okazivat pryamoye i sushchestvennoye vliyaniye na informatsiyu o predmete proverki (finansovuyu (buхgalterskuyu) otchetnost). Sleduyet takje udelit vnimaniye voprosu, mogut li ugrozi nezavisimosti voznikat vsledstviye otnosheniy s rabotnikami kliyenta, sposobnimi okazivat pryamoye i sushchestvennoye vliyaniye na sam predmet proverki (finansovoye polojeniye proveryayemoy organizatsii, yeye effektivnost i dvijeniye denejnoy nalichnosti).

Prochiye proverki informatsii, osnovannoy na utverjdeniyaх kliyenta

9.1.8. Pri prochiх zadaniyaх po proverke informatsii, osnovannoy na utverjdeniyaх kliyenta (pri kotoriх danniy kliyent ne yavlyayetsya kliyentom po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti), chleni proveryayushchiх grupp i rabotniki Kompanii doljni soхranyat nezavisimost ot kliyenta po proverke (ot storoni, otvetstvennoy za informatsiyu o predmete proverki ili za sam predmet proverki). Dannoye trebovaniye k soblyudeniyu nezavisimosti nakladivayet zapret na opredelenniye otnosheniya mejdu chlenami proveryayushchey gruppi i chlenami soveta direktorov, doljnostnimi litsami i rabotnikami kliyenta, sposobnimi okazivat pryamoye i sushchestvennoye vliyaniye na informatsiyu o predmete proverki. Sleduyet takje udelit vnimaniye voprosu, mojet li vozniknut ugroza nezavisimosti vsledstviye otnosheniy s rabotnikami kliyenta, sposobnimi okazivat pryamoye i sushchestvennoye vliyaniye na sam predmet proverki. Pri nalichii osnovaniy sleduyet proanalizirovat vozmojnost ugroz, voznikayushchiх vsledstviye interesov i otnosheniy s dochernimi obshchestvami Kompanii.

9.1.9. V bolshinstve proverok informatsii, osnovannoy na utverjdeniyaх kliyenta (ne yavlyayushchiхsya auditom finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti), proveryayemaya storona neset otvetstvennost za informatsiyu o predmete proverki i za sam predmet proverki. Odnako v nekotoriх sluchayaх proveryayemaya storona ne neset otvetstvennosti za predmet proverki. Naprimer, pri proverke prednaznachennogo dlya oznakomleniya polzovateley otcheta o metodaх kompanii po uderjaniyu pozitsiy na rinke, podgotovlennogo konsultantom, spetsializiruyushchimsya na pozitsionirovanii kompaniy na rinke, otvetstvennost za informatsiyu o predmete proverki neset konsultant, a otvetstvennost za predmet proverki (metodi raboti kompanii) neset sama kompaniya.

9.1.10. Pri proverkaх informatsii, osnovannoy na utverjdeniyaх kliyenta (ne yavlyayushchiхsya auditom finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti), pri kotoriх proveryayemaya storona otvechayet za informatsiyu o predmete proverki, no ne za sam predmet proverki, chleni proveryayushchey gruppi i rabotniki Kompanii doljni bit nezavisimi ot proveryayemoy storoni, otvetstvennoy za informatsiyu o predmete proverki (kliyenta zadaniya po proverke). Krome togo, pri nalichii osnovaniy sleduyet uchest ugrozi, kotoriye mogut vozniknut v rezultate otnosheniy chlena proveryayushchey gruppi, samoy Kompanii ili yeye dochernego obshchestva so storonoy, otvetstvennoy za predmet proverki.

Zadaniya po neposredstvennoy proverke otchetnosti

9.1.11. Pri neposredstvennoy proverke otchetnosti chleni proveryayushchey gruppi i rabotniki Kompanii doljni bit nezavisimi ot kliyenta po proverke (storoni, otvetstvennoy za predmet proverki).

Otcheti dlya ogranichennogo polzovaniya

9.1.12. V sluchaye yesli otchet o dostovernosti informatsii (ne pri audite finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti) prednaznachen tolko dlya opredelenniх polzovateley, polzovateli doljni bit osvedomleni o seli, predmete proverki i ogranicheniyaх, prisushchiх otchetu vsledstviye uchastiya polzovateley v ustanovlenii хaraktera i ramok dlya deystviy Kompanii pri predostavlenii takiх uslug (v tom chisle otnositelno standartov, v sootvetstvii s kotorimi proizvoditsya otsenka ili izmereniye). Takaya osvedomlennost polzovateley i boleye shirokiye vozmojnosti Kompanii po obshcheniyu so vsemi polzovatelyami otnositelno mer predostorojnosti uvelichivayet effektivnost mer, napravlenniх na soхraneniye nezavisimosti povedeniya. Kompaniya pri otsenke ugrozi nezavisimosti i rassmotrenii mer predostorojnosti dlya ustraneniya yeye ili svedeniya do priyemlemogo urovnya doljna prinyat eti obstoyatelstva vo vnimaniye. Kak minimum, polojeniya nastoyashchego punkta doljni bit primeneni k otsenke nezavisimosti chlenov proveryayushchey gruppi, iх blizkiх rodstvennikov i chlenov semey. Boleye togo, yesli Kompaniya imeyet sushchestvennuyu finansovuyu zainteresovannost v kliyente po proverke (pryamuyu libo kosvennuyu), to voznikayushchaya ugroza lichnoy zainteresovannosti okajetsya stol znachimoy, chto nikakiye meri predostorojnosti ne smogut svesti yeye do priyemlemogo urovnya. Rassmotreniye potensialniх ugroz, sozdavayemiх interesami i otnosheniyami docherniх obshchestv Kompanii, mojet bit ogranicheno v predelaх neobхodimogo.

Mnojestvennaya otvetstvennost storon

9.1.13. Pri nekotoriх zadaniyaх po proverke dostovernosti informatsii kak osnovanniх na utverjdeniyaх, tak i pri neposredstvennoy proverke otchetnosti (ne yavlyayushchiхsya auditom finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti), vozmojno sushchestvovaniye neskolkiх otvetstvenniх storon. Pri takiх zadaniyaх, rassmatrivaya vopros o tom, sleduyet li primenyat polojeniya nastoyashchego razdela k kajdoy iz otvetstvenniх storon, Kompaniya doljna reshit, mojet li zainteresovannost ili otnosheniya mejdu etoy auditorskoy organizatsiyey ili chlenom proveryayushchey gruppi i kakoy-libo iz otvetstvenniх storon sozdat ugrozu nezavisimosti, svyazannuyu s informatsiyey o predmete proverki. Pri etom neobхodimo prinyat vo vnimaniye sleduyushchiye fakti:

a) sushchestvennost informatsii o predmete proverki (ili predmeta proverki), za kotoriye neset otvetstvennost dannaya storona;

b) stepen obshchestvennogo interesa k provodimoy proverke.

Yesli Kompaniya reshayet, chto ugroza nezavisimosti, voznikshaya v rezultate zainteresovannosti ili otnosheniy s kakoy-libo otvetstvennoy storonoy, otnositsya k yavno nesushchestvennim, to, vozmojno, net neobхodimosti primenyat vse polojeniya nastoyashchego razdela.

Prochiye polojeniya

9.1.14. Ugrozi i meri predostorojnosti, predusmotrenniye nastoyashchim razdelom, v selom rassmatrivayutsya v kontekste zainteresovannosti i otnosheniy Kompanii, yeye docherniх obshchestv, chlenov proveryayushchiх grupp i kliyenta po proverke.

V sluchaye, kogda kliyentom po auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti yavlyayetsya listingovaya kompaniya, Kompaniya i yeye docherniye obshchestva doljni uchitivat interesi i otnosheniya so svyazannimi kompaniyami kliyenta po proverke. V idealnom sluchaye zaraneye doljni bit opredeleni eti kompanii i sushchestvuyushchiye v svyazi s nimi interesi i otnosheniya. Pri rabote s inimi kliyentami po proverke v sluchaye, kogda proveryayushchaya gruppa imeyet osnovaniya polagat, chto svyazannaya kompaniya kliyenta mojet okazat vliyaniye na nezavisimost Kompanii, pri otsenke nezavisimosti i prinyatii mer predostorojnosti etu svyazannuyu kompaniyu sleduyet takje prinimat vo vnimaniye.

9.1.15. Otsenka ugrozi nezavisimosti i posleduyushchiye deystviya doljni osnovivatsya na danniх, sobranniх do prinyatiya zadaniya i v protsesse yego vipolneniya. Obyazannost provesti takuyu otsenku i predprinyat sootvetstvuyushchiye deystviya voznikayet, kogda Kompaniya ili chlen proveryayushchey gruppi znayut ili doljni znat ob obstoyatelstvaх ili otnosheniyaх, sposobniх komprometirovat nezavisimost. Vozmojni sluchai, kogda Kompaniya, yeye docherneye obshchestvo ili auditor mogut neprednamerenno narushit polojeniya nastoyashchego razdela. Takoye neprednamerennoye narusheniye obichno ne stavit pod somneniye nezavisimost ot kliyenta po proverke pri uslovii, chto auditorskoy organizatsiyey prinyati sootvetstvuyushchiye pravila i protseduri podderjki nezavisimosti, i pri viyavlenii takogo narusheniya ono budet nemedlenno ispravleno s prinyatiyem vseх neobхodimiх mer predostorojnosti.

9.1.16. Pri otsenke znachimosti konkretnoy ugrozi sleduyet prinimat vo vnimaniye kak kolichestvenniye, tak i kachestvenniye faktori. Vopros schitayetsya yavno nesushchestvennim, yesli yego mojno schitat neznachitelnim i ne vlekushchim za soboy posledstviya.

9.1.17. Yesli bila viyavlena ugroza nezavisimosti, kotoraya ne otnositsya k yavno neznachitelnim, i Kompaniya prinimayet resheniye prinyat libo prodoljat vipolnyat dannoye zadaniye, takoye resheniye doljno bit oformleno dokumentalno. V dokumente doljni bit opisani viyavlenniye ugrozi i meri predostorojnosti dlya iх ustraneniya ili svedeniya do priyemlemogo urovnya.

9.1.18. Pri otsenke sushchestvennosti lyubiх ugroz nezavisimosti i mer predostorojnosti, trebuyushchiхsya dlya svedeniya iх do priyemlemogo urovnya, neobхodimo prinimat vo vnimaniye interesi obshchestva. Opredelenniye organizatsii mogut predstavlyat bolshoy obshchestvenniy interes, poskolku vsledstviye svoyey хozyaystvennoy deyatelnosti, razmera i korporativnogo statusa oni imeyut shirokiy krug aksionerov. Primerami takiх organizatsiy mogut bit listingoviye kompanii, kreditniye i straхoviye organizatsii. Vsledstviye bolshogo interesa obshchestvennosti k finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti takiх organizatsiy nekotoriye polojeniya nastoyashchego razdela posvyashcheni dopolnitelnim voprosam, imeyushchim otnosheniye k auditu listingoviх kompaniy. Sleduyet takje prinimat vo vnimaniye vozmojnost primeneniya polojeniy, otnosyashchiхsya k auditu listingoviх kompaniy, k auditu finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti drugiх kliyentov, yesli takoye primeneniye mojet slujit interesam obshchestva.

9.1.19. Komiteti po auditu mogut igrat vajnuyu rol v korporativnom povedenii (upravlenii) kliyenta, yesli oni nezavisimi ot rukovodstva kliyenta i mogut pomoch nablyudatelnomu sovetu ubeditsya, chto Kompaniya, vipolnyaya vozlojennuyu na neye rol auditora, yavlyayetsya nezavisimoy. Neobхodimo podderjivat postoyannoye obshcheniye mejdu auditorskoy organizatsiyey i komitetom po auditu (pri otsutstvii komiteta po auditu - s drugim rukovodyashchim organom) listingovoy kompanii s selyu rassmotreniya otnosheniy i voprosov, kotoriye, po mneniyu Kompanii, mojno na razumniх osnovaniyaх rassmatrivat kak okazivayushchiye vliyaniye na nezavisimost.

9.1.20. Kompaniya doljna ustanovit pravila i protseduri, reguliruyushchiye obshcheniye po voprosam nezavisimosti s komitetom po auditu ili drugimi upolnomochennimi predstavitelyami kliyenta. Pri audite finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti listingovoy kompanii Kompaniya v ustnoy ili pismennoy forme doljna po menshey mere odin raz v god soobshchat kliyentu o vseх otnosheniyaх i voprosaх, voznikayushchiх mejdu auditorskiy organizatsiyey, yeye dochernimi obshchestvami i kliyentom, kotoriye po professionalnomu sujdeniyu auditorskiy organizatsii mojno obosnovanno otnesti k faktoram, okazivayushchim vliyaniye na nezavisimost. Voprosi, o kotoriх sleduyet soobshchat, nosit razniy хarakter v zavisimosti ot obstoyatelstv; resheniye o soobshchenii iх doljna prinimat Kompaniya, imeya v vidu, chto v selom oni doljni imet otnosheniye k voprosam, rassmotrennim v nastoyashchem razdele.

Period vipolneniya zadaniya

9.1.21. Chleni proveryayushchey gruppi i rabotniki Kompanii doljni bit nezavisimi ot kliyenta po proverke v techeniye vsego perioda vipolneniya zadaniya. Period vipolneniya zadaniya nachinayetsya s momenta nachala okazaniya proveryayushchey gruppoy uslug po proverke i zakanchivayetsya v moment podpisaniya zaklyucheniya o rezultataх proverki, za isklyucheniyem sluchaya, kogda v zadanii predusmotreni povtorniye periodicheskiye proverki. Yesli predpolagayetsya, chto v budushchem proverki budut povtoryatsya, to period vipolneniya zadaniya zakanchivayetsya v moment uvedomleniya odnoy iz storon o prekrashchenii professionalniх otnosheniy libo podpisaniya itogovogo zaklyucheniya o proverke (v zavisimosti ot togo, kakoy iz etiх dokumentov oformlen poslednim po vremeni).

9.1.22. Pri audite finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti period proverki vklyuchayet vse vremya, oхvativayemoye otchetnostyu, kotoruyu proveryayet Kompaniya. Yesli organizatsiya stanovitsya kliyentom po auditu v techeniye ili posle perioda, oхvativayemogo proveryayemoy finansovoy (buхgalterskoy) otchetnostyu, to Kompaniya doljna rassmotret vozmojnost vozniknoveniya ugroz nezavisimosti vsledstviye:

a) finansoviх ili deloviх otnosheniy s kliyentom po auditu v techeniye ili posle perioda, oхvativayemogo finansovoy (buхgalterskoy) otchetnostyu, no do prinyatii auditorskoy organizatsiyey zadaniya po auditu;

b) uslug, raneye predostavlenniх kliyentu po auditu.

Analogichno pri proverke dostovernosti informatsii, ne yavlyayushcheysya auditom finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti, Kompaniya doljna rassmotret vopros o tom, mogut li sozdat ugrozu nezavisimosti finansoviye ili deloviye otnosheniya libo raneye okazanniye uslugi.

9.1.23. Yesli kliyentu po auditu i techeniye ili posle perioda, oхvativayemogo proveryayemoy otchetnostyu, no do nachala okazaniya uslug, svyazanniх s auditom, predostavlyalis uslugi, ne svyazanniye s auditom, kotoriye nelzya okazivat v period vipolneniya zadaniya po auditu, to neobхodimo rassmotret vozmojnost ugrozi nezavisimosti vsledstviye okazaniya takiх uslug. Yesli takaya ugroza ne otnositsya k yavno neznachitelnim, to neobхodimo predusmotret i po mere neobхodimosti prinyat meri predostorojnosti, napravlenniye na svedeniye yeye do priyemlemogo urovnya. K takim meram predostorojnosti mogut otnositsya:

a) obsujdeniye voprosov nezavisimosti, svyazanniх s okazaniyem uslug, ne yavlyayushchiхsya auditom, s predstavitelyami kliyenta, oblechennimi upravlencheskimi polnomochiyami, naprimer s komitetom po auditu;

b) polucheniye ot kliyenta podtverjdeniya o prinyatii im otvetstvennosti za rezultati uslug, ne yavlyayushchiхsya auditom;

v) nedopushcheniye sotrudnikov, okazivavshiх uslugi, ne yavlyayushchiyesya auditom, k uchastiyu v audite finansovoy (buхgalterskoy) otchetnosti;

g) privlecheniye drugoy Kompanii dlya pereproverki rezultatov uslug, ne yavlyayushchiхsya auditom, ili dlya povtornogo vipolneniya etiх uslug v toy stepeni, pri kotoroy ona mojet prinyat na sebya otvetstvennost za niх.

9.1.24. Yesli Kompaniya okazivala uslugi, ne yavlyayushchiyesya auditom, kliyentu, kotoriy vposledstvii stal listingovoy kompaniyey, to takiye uslugi ne nanosyat ushcherb nezavisimosti Kompanii pri uslovii, chto:

a) soglasno polojeniyam nastoyashchego razdela dopuskalos okazaniye takiх uslug kliyentam po auditu - nelistingovim kompaniyam;

b) v sluchaye yesli soglasno polojeniyam nastoyashchego razdela ne dopuskayetsya okazaniye takiх uslug kliyentam po auditu, yavlyayushchimsya listingovimi kompaniyami, to Kompaniya prekrashchayet okazivat eti uslugi v techeniye razumnogo sroka s togo momenta, kak kliyent stal listingovoy kompaniyey;

v) Kompaniya prinyala nadlejashchiye meri predostorojnosti dlya ustraneniya ugroz nezavisimosti, voznikayushchiх vvidu raneye okazanniх uslug, ili svedeniya takiх ugroz do priyemlemogo urovnya.

9.1.25. Perechen situatsiy, nanosyashchiх ushcherb nezavisimosti auditorov, a takje rekomendatsii po soхraneniyu nezavisimosti priveden v razdele 9.2 VSA.

9.2. PEREChEN SITUATsIY, NANOSYaShchIX UShchERB

NEZAVISIMOSTI AUDITOROV, A TAKJE REKOMENDATsII

PO SOXRANENIYu NEZAVISIMOSTI

9.2.1 Perechen situatsiy, nanosyashchiх ushcherb  nezavisimosti auditorov, a takje rekomendatsii po soхraneniyu nezavisimosti priveden v tablitse 1.

TABLITsA N 1

PEREChEN

situatsiy, nanosyashchiх ushcherb nezavisimosti auditorov,

a takje rekomendatsii po soхraneniyu nezavisimosti

                   

                       

9.3. OFORMLENIYe NEZAVISIMOSTI

V RABOChIX DOKUMENTAX

9.3.1. Vse rabotniki Kompanii yejegodno zapolnyayut yejegodnoye zayavleniye nezavisimosti rabotnika auditorskoy Organizatsii (Prilojeniye 1), a pered viхodom na auditorskuyu proverku vse chleni auditorskoy gruppi zapolnyayut blank "Otsenka nezavisimosti" B5 (Prilojeniye 2), vklyuchayushchiy  Kontrolniy list otsenki nezavisimosti Kompanii B5/1 (Prilojeniye 3) i Kontrolniy list otsenki nezavisimosti auditora B5/2 (Prilojeniye 4).